Najčešća pitanja o dohrani beba

Uvođenje dohrane je period upoznavanja mališana s novim okusima, mirisima i namirnicama. Kako bi on prošao bez stresa i ostao u čim ljepšoj uspomeni bebi i roditeljima, u suradnji s nutricionisticom Karmen Matković Melki pripremili smo odgovore na najčešća pitanja o dohrani.

Kada započeti s dohranom kod beba?

Za uvođenje dohrane ne postoji točno određeni dan starosti dojenčeta, već postoji usuglašen period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje namirnica. Upravo na temelju ovih činjenica donesene su europske smjernice koje daju preporuku za razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta: između 17. i 26. tjedna odnosno, između 4. i 6. mjeseca djetetovog života. Točni trenutak ili dan kada će se u tom razdoblju dohrana djetetu uvesti ovisi o samom djetetu i roditeljima. Neka dojenčad spremna je na uvođenje dohrane već s navršenih 4 mjeseca života kada jasno pokazuje spremnost za nove namirnice mljackajući, pružajući ruke prema hrani koju roditelji jedu te izražavajući veselje, nestrpljenje i zainteresiranost prema obrocima koje ostatak obitelji jede. Druga djeca pak u ovoj fazi razvoja ostaju ravnodušna i nezainteresirana pa i samo nuđenje obroka bude neuspješno. Upravo iz ovog razloga roditelji trebaju uvijek promatrati svoju djecu i njihove znakove. Naravno, ne preporučuje se velika odgoda, kao ni preuranjeno uvođenje dohrane. Dojenje se preporučuje održati što duže moguće, a svakako je primarni željeni cilj održati dojenje do u 6. mjeseca djetetovog života, što potvrđuju i smjernice.

Što je zdrava/uravnotežena prehrana bebe/mališana?

Isključiva mliječna prehrana, bilo da se radi o majčinom mlijeku ili dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje nutritivno »ograničena« te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče zbog čega je potrebno započeti s uvođenjem novih namirnica, i time, obogaćivanjem do tada osnovne prehrane. Cilj dohrane je uspostaviti uravnoteženu, raznoliku te nutritivno i energetski optimalnu prehranu koja će podražavati rast i razvoj djeteta. Pravilna prehrana djece bi primarno trebala sadržavati sezonsku, cjelovitu hranu i kroz proces dohrane uključivati »predstavnike« svih skupina namirnica (povrće, voće, žitarice, masti i ulja, mliječne proizvode, meso, ribu, jaja, mahunarke), odnosno, trebala bi uključivati industrijski neprerađene ili minimalno prerađene prehrambene proizvode.

Koju metodu bi trebalo primijeniti kod uvođenja dohrane? Kako kombinirati gustu hranu i dojenje?

Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak), zbog čega se novu namirnicu preporučuje pomiješati s već poznatom. Prvi put, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (više tekućem), a kroz sljedeća dva do tri dana količinu namirnice povećavati (gušća konzistencija). Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način, u razdoblju tri do pet dana, između svake nove namirnice s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu. Ovu namirnicu je prvo pripremila (skuhala i smiksala) te pomiješala sa svojim mlijekom, dala djetetu na žličicu da kuša i nakon četiri dana povećavanja količine kuhane riže ili rižinih pahuljica, majka u prehranu djeteta uvodi bananu ili jabuku. Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, već drugi dan djetetu nudi veću količinu voćke, a treći dan npr. bananu s rižom i izdojenim mlijekom. Uvođenjem sve većeg broja namirnica djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse, nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju 6. do 7. mjeseci je u potpunosti sposobno jesti kašice. Dojenje se nudi neposredno nakon i/ili između kašastih obroka i tijekom noći (ne preporučuje se dojenje neposredno prije planiranog kašastog obroka jer se tako smanjuje šansa za konzumaciju tog obroka).

Uvođenje dohrane može biti lakše provedivo kod djece čija je majka već uvela ritam dojenja. Uvođenje prve kašice preporučuje se u jutarnjim satima kada dijete ima najčešće najveći fiziološki osjećaj gladi, ali i zbog toga da možemo pratiti reakcije djeteta (probavu, ponašanje i možebitne reakcije na uvedenu namirnicu).

Koje namirnice treba odabrati na početku?

Prema istraživanjima, na globalnoj razini najčešće se započinje sa žitaricama i gomoljastim povrćem, dakle sa škrobnim namirnicama. U našem podneblju prvo se odabiru skupine povrća i voća, a potom i žitarice. Preporučujemo započeti s povrćem. Rađamo se s afinitetom za slatko i slano, to nam je evolucijski dano, zato se preporučuje dohranu započeti s namirnicama blažeg, decentnijeg okusa i pritom paziti na nutritivnost. Ne postoji uputa s kojom namirnicom je potrebno započeti dohranu već odabir ovisi o roditelju, tradiciji obitelji, sezoni... Naravno, ako se dohrana započinje npr. s povrćem, preporučuje se birati one vrste koje su bogate škrobom te imaju uz nutritivnu i veću energetsku vrijednost jer će tako u početku dohrane, kada dijete pojede manje količine kašaste hrane, takve namirnice zasititi dijete. Prema najnovijim istraživanjima, u zdrave djece nema prepreka za uvođenje alergenih namirnica te se one mogu uvoditi u bilo kojem trenutku kad se započne s dohranom. Naravno, vrlo je vjerojatno da nećete započeti dohranu s najčešće alergenim namirnicama, ali pretjerana odgoda se ne preporučuje, pogotovo ako majka u trenutku uvođenja dohrane i dalje doji jer će imunoprotektivne tvari iz majčinog mlijeka pomoći kod uvođenja novih namirnica i štititi ga od izlaganja alergenima i razvoja ili jačine alergijskih reakcija.

Koliko obroka dnevno mora pojesti beba?

Ne postoji strogo pisano pravilo o tome koliko bi kašastih obroka dojenče u kojem mjesecu života trebalo imati. Tako, primjerice, dojenčad koja je pokazala spremnost za dohranu već tijekom 4. ili 5. mjeseca života već u 6. odnosno 7. mjesecu života može imati 2 pa i 3 kašasta obroka. Naravno, s druge strane, ako se započinje dohrana u 6. mj. života može se očekivati da dijete upravo tada ima jedan kašasti obrok te napreduje u 7. mjesecu života na dva kašasta obroka. Do navršene prve godine života dijete bi trebalo imati 4 do 5 kašastih obroka uz dojenje i/ili dojenačke mliječne pripravke kao obroke prije spavanja i tijekom noći koje je potrebno održati do prve godine. Razmak obroka koji osigurava dobru regulaciju osjećaja gladi i sitosti je obično svaka tri/tri i pol sata pa s vremenom i do 4 sata čime se u konačnici postiže uredan ritam hranjenja.

Treba li voće kuhati prije pripreme kašice?

Dok povrće kuhamo kako bismo povećali njegovu probavljivost i učinili ga prijemčivijim za bebu, oko voća još uvijek postoje dileme. Često ćemo čuti argumente roditelja da ne žele kuhati voće kako se termičkom obradom ne bi izgubili važni nutrijenti. U prvim danima i tjednima dohrane važna je minimalna termička obrada svih namirnica kako bismo zaštitili dijete od mikrobiološkog rizika. Dodatno, minimalnom termičkom obradom neće se izgubiti glavnina vitamina i mineralnih tvari, a dodatno će se omekšati namirnica, što je također važno kod pripreme prvih kašica. Važno je prvenstveno da roditelj bira što je moguće kvalitetnije namirnice, sezonske, domaće, lokalne, iz ekološkog uzgoja, minimalno tretirane pa se kroz skoro vrijeme djetetu može ponuditi i svježe voće bez termičke obrade.

Što ako dijete odbija hranu?

Odbijanje hrane u razdoblju dohrane je vrlo česta situacija koja roditeljima stvara stres i glavobolju. Razlozi mogu biti brojni, moguće je da dijete još možda nije spremno za nove namirnice ali tu je i interaktivni moment koji je jako važan. Roditelji su često napeti, puni očekivanja i krive sebe ako ne uspiju uvesti određenu namirnicu. Najvažnije je da ste opušteni i smireni jer će u protivnom dijete osjetiti vašu nervozu i to će najčešće utjecati na dohranu. Neka dijete jede s vama kako bi promatralo cijelu obitelj dok jede.

Roditelj mora biti dosljedan, uporan i smiren jer će možda trebati uvoditi namirnicu koju dijete odbija više puta, postepeno, čak više od 10 puta, što roditeljima može predstavljati izazov. Ako dijete uporno odbija određenu namirnicu, pustite neko vrijeme, probajte s drugom sezonskom namirnicom pa se onda vratite na prvu. Dijete se razvija, time se razvija i njegova otvorenost prema novim okusima i ako prvi put uvođenje određene namirnice ne uspije, drugi, osmi ili petnaesti put će uspjeti. Važno je da dijete do 1. godine života jede hranu iz svih skupina namirnica (voće, povrće, žitarice, meso, masti…) kako bi se normalno razvijalo i raslo, bez nutritivnih deficita.

Jesu li veganski i vegetarijanski način prehrane primjereni za dohranu?

Konsenzus među strukom jest da se veganska prehrana pa time i uvođenje dohrane koja isključuje sve namirnice životinjskog podrijetla može provoditi isključivo pod liječničkim nadzorom, odnosno, u suradnji s pedijatrijskim dijetetičarom i da je odgovornost te rizičnost provođenja ovakve vrste dohrane na roditeljima. Alternativni načini prehrane koji isključuju velike skupine namirnica, poput veganstva, paleo prehrane i dr., kao i oni koji isključuju termičku obradu hrane poput sirovojedstva, nisu prikladni kada govorimo o dohrani. Međutim, odluka i odgovornost su na roditelju. Isključivo veganski način prehrane može dovesti do ozbiljnih nutritivnih deficita i zato se ne preporučuje, ali je jako važno da roditelj, ako svejedno želi prakticirati taj način dohrane, bude u stalnom kontaktu s pedijatrom i pedijatrijskim nutricionistom kako bi se organizirao primjereni plan prehrane, uvela suplementacija i redovito pratio rast i razvoj djeteta. U slučaju veganske prehrane kao oblika dohrane mogući su deficiti vitamina D, B12, željeza, cinka, kalcija, proteina i omega 3 masnih kiselina, ali i smanjenog ukupnog energetskog unosa što može dovesti do niza neželjenih stanja pa i kognitivnog nenapredovanja te ugroze djeteta.

Što se tiče vegetarijanske prehrane, postoje različite vrste vegetarijanstva koje ne isključuju sve namirnice životinjskog podrijetla, tako se npr. semivegetarijanstvo koje uključuje jaja, mliječne proizvode i ribu lakše može izbalansirati u nutritivnom smislu u kontekstu dohrane djece. Svakako je potrebna adekvatna kontrola stručnjaka i praćenje rasta i razvoja djeteta u slučaju provođenja dohrane po principu bilo kojeg alternativnog načina prehrane. Mediteranska prehrana bi bila najbolja preporuka kod odabira namirnica i uvođenja dohrane, jer je tradicionalna, sezonska, bliska našem podneblju i uključuje sve skupine namirnica.

Kako i kada uvoditi alergene namirnice poput jaja, mliječnih proizvoda, jagoda, kikirikija?

Svatko može razviti alergiju na hranu, no one se najčešće javljaju u osoba koje imaju genetsku predispoziciju, pa tako dijete čiji je roditelj alergičan na neku namirnicu ima čak dvostruko veću mogućnost razvoja nutritivne alergije, dok se djetetu kojemu oba roditelja imaju alergiju vjerojatnost razvoja nutritivne alergije učetverostručuje. Na sreću, većina alergijskih reakcija na hranu nema teške posljedice, štoviše u većini slučajeva alergijske reakcije uglavnom su blage, a djeca ih često prerastu. Alergijska reakcija javlja se u roku nekoliko minuta, a najjaču reakciju izazivaju kikiriki, orasi i indijski oraščići, zbog čije su konzumacije najčešće zabilježene reakcije osip, crvenilo, otok kože te suzenje očiju, nosa i otežano disanje, te u najtežim slučajevima oticanje i zatvaranje dišnih putova, što dovodi do anafilaktičkog šoka i potrebe za neodgodivom medicinskom intervencijom. Do alergijske reakcije može doći konzumacijom bilo koje namirnice, no najčešće nastaju pod utjecajem najjačih alergena, tzv. Big 8. (kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), riba, soja, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi...) i školjkaši.) Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena. Navedene su se namirnice posljednjih desetljeća savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim, najnovija istraživanja tvrde drugačije te europske smjernice ukazuju da kasni početak dohrane (iza 6. mjeseca djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak i intenzitet alergijskih reakcija, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena. Kravlje mlijeko i druga mlijeka sisavaca i dalje se preporučuje uvoditi nakon navršene godine dana, dok druge alergene možete uvoditi kao i sve druge namirnice u dohranu, iznad 4. mjeseca djetetova života i ne preporučuje se odgađati njihovo uvođenje. Također, naglašena je važnost i dobrobit dojenja dok se uvode alergene namirnice u dohranu. Imunoprotektivne tvari iz majčinog mlijeka pomoći će kod uvođenja novih namirnica i štititi ga od izlaganja alergenima i razvoja ili jačine alergijskih reakcija. Ako ipak dođe do reakcija roditelj se treba javiti pedijatru koji će na temelju jačine reakcije uputiti dijete na daljnju obradu, alergološka testiranja kako bi se utvrdio stvarni uzročnik i dijagnosticirala potencijalna alergija na određenu hranu.

Kada i kako uvesti masti?

Izvore masti i ulja treba uvoditi bez pretjerane odgode u dohranu, u skladu i slijedom s drugim namirnicama koje se uvode u dohranu. Djetetu je potrebno 40% energije iz masti. Roditelji to znaju često zaboraviti te se fokusiraju samo na npr. voće i povrće. U povrtne kašice možete staviti maslinovo, repičino ili bučino ulje. Maslac će biti sjajan dodatak žitnim kašicama, a npr. laneno ulje bit će dobar odabir u voćnim kašicama. Nema dakle potrebe s odgodama kod uvođenja ulja i masti, samo je važno da se radi o kvalitetnim biljnim uljima i mastima, kontroliranog porijekla sirovine, uzgoja i proizvodnje s minimalnom industrijskom preradom.

Kada i kako uvesti ribu?

Zanimljiva je činjenica da je Hrvatska mediteranska zemlja, a kod nas su statistike razine konzumacije ribe iznimno niske. Nemojmo zaboraviti: riba je najbolji mogući izvor omega 3 masnih kiselina koje sami ne možemo proizvesti i unosimo ih putem hrane. Iste te masne kiseline ključne su za kognitivni i neurološki razvoj dojenčadi i male djece. Također, tu je i vitamin D koji je prirodno prisutan vitamin u masnijoj plavoj ribi. Riba tradicionalno neće biti prva namirnica koju ćemo izabrati u dohrani, ali čim krenemo s uvođenjem peradi i mesa nema razloga da odgađamo i ribu. U obiteljima gdje se riba često konzumira, to će biti ranije, u drugim pak kasnije, ali važno je da se riba uvede što prije i da se redovito nudi djetetu unutar prve godine dana kako bi se stekle dobre prehrambene navike. Započnite u dohrani s ribom laganijeg okusa, najbolje bijele ribe poput oslića i »masnijeg« sastava poput lososa. Na početku se ne preporučuje uvođenje u dohranu velike plave ribe (poput haringi, morskog psa ili tunjevine) zbog povećanog rizika od kontaminacije teškim metalima, pa su srdela ili inćun, ako govorimo o plavoj ribi, prikladniji izbor za dijete. Prilikom pripreme domaćih ribljih kašica ili finger fooda vodite računa o čišćenju obrađene ribe i kostima koje ne bi smjele dospjeti u jelo koje će dijete konzumirati.

Kada i kako uvesti začine?

Ne preporučuje se dodavanje soli i šećera u namirnice do godine dana a nakon tog razdoblja mogu se nuditi djeci u sklopu domaćih ili industrijskih proizvoda umjereno i razborito. Začini svakako mogu poboljšati i istaknuti okus hrane, te sadrže i fitonutrijente koji imaju protuupalni učinak i mogu pomoći u održavanju normalnog funkcioniranja imuniteta. Birajte i dodavajte male količine začina tijekom pripreme hrane, npr. mediteranske začine poput bosiljka, ružmarina, origana, ali i peršin, slatku papriku, vaniliju, cimet... U početnom razdoblju dohrane, zbog niske tolerancije na intenzivnost okusa u toj ranoj dobi između 6. mj i godinu dana, svakako izbjegavajte prečesto i prerano uvoditi ljute i intenzivne začine, pogotovo ako nisu svojstveni tradiciji Vaše obitelji. Naime, kad krene s dohranom djetetu su i »neutralne« žitarice intenzivnog okusa jer ono tek otkriva svijet aroma i njihovih intenziteta tako da nema žurbe za intenziviranjem doživljaja 

Što ako dijete ima problem s probavom?

Svako dijete razvija se individualno, a razvoj probavnog sustava je prirodni proces koji se odvija i tijekom faze uvođenja dohrane te na koji također može utjecati i uvođenje određenih namirnica, npr. probavne smetnje, nadutost, grčevi, usporena probava/zatvor koju može uzrokovati određena hrana ili ubrzana stolica koju može češće uzrokovati viroza ili alergijska reakcija. Namirnice poput mahunarki u početku dohrane mogu izazvati probavne smetnje, nadutost i grčeve i zato ih se preporučuje uvesti kasnije u dohranu i pripremati pasirane bez vidljivih dijelova opni koje su neprobavljive. Općenito se danas namirnice preporučuje uvoditi prema njihovoj probavljivosti i u tom slučaju mahunarke sigurno nisu »prvi izbor« za započinjanje dohrane.

Ako pak kod djeteta primijetite usporenu stolicu ili zatvor (nemogućnost pražnjenja crijeva više od nekoliko dana ), svakako zatražite savjet pedijatra, nemojte dopustiti predugi period bez stolice. Važno je da dijete prima dovoljno tekućine putem dojenja ili vodenih namirnica. Djetetu ponudite hranu koja otvara, a to su namirnice bogate vodom i vlaknima, poput šljive, smokve, marelice, integralnih žitarica… Probavu može usporiti i prekomjeran unos mliječnih proizvoda (preko 400 ml na dan), rafinirane žitarice (proizvodi od bijelog brašna), industrijski proizvodi, slatkiši, čokolada… Stoga je, prije svega, potrebno izbalansirati prehranu i, ako je potrebno, konzultirati se s pedijatrom.

Koju tekućinu bi trebala konzumirati beba?

Dok je dijete isključivo dojeno, nema potrebe za konzumacijom dodatne tekućine. Međutim, kako ulazimo u fazu dohrane, dojenje će biti postepeno smanjivano i zamjenjivano kašastim obrocima različitih tekstura. Nakon kašastog obroka možete svakako prvo ponuditi dojenje ili vodu. Voda je ključna tekućina u dohrani. Što se više povećava unos namirnica, prvenstveno ako majka više ne doji, može se dodati voda nakon obroka. Potreba za dodatnom tekućinom je naglašenija u ljetnim mjesecima, a sve vrijeme je važno pratiti pelene (količinu mokrih pelena u danu, boju i miris mokraće) jer ćete po njima, uz naznake na djetetovu ponašanju, primijetiti je li dijete dehidrirano. Prvi izbor tekućine u dohrani, ako je moguće, neka bude majčino mlijeko, zatim je svakako najvažnija voda, a potom kao dodatna mogućnost u sklopu dohrane mogu se povremeno ponuditi nezaslađeni čajevi.

Kako naučiti bebu da žvače veće komade hrane?

Uvođenje dohrane kašicama ima svoje nedostatke, a to je da roditelji zaborave da dijete treba imati određenu autonomiju u trenutku kad će staviti namirnicu u usta. Isto tako u kašastoj formi dijete ne prepoznaje izgled i teksturu cjelovite namirnice. Trenutno je jako u trendu Baby lead winning metoda (BLW) kojom se dohrana uvodi isključivo žvakanjem većih komadića hrane, a djetetu se prepušta potpuna autonomija pri biranju i konzumiranju namirnica. Ako roditelj odabere BLW metodu, treba se jako dobro informirati te mora biti u potpunosti angažiran oko djetetovih obroka i poznavati kulinarske tehnike njihove pripreme te biti upućen u rizike od potencijalnog gušenja komadićima hrane i pratiti rast i razvoj u kontaktu s pedijatrom kako ne bi došlo do nutritivnog deficita. Novi inovativni načini svakako su dobrodošli, prema istraživanjima čini se da je najbolja zlatna sredina, odnosno kombinacija kašastih obroka te postepeno uvođenje komadića hrane koji se nude djetetu da samostalno jede kako bi dijete što prije prihvatilo i namirnicu u njenom pravom, izvornom obliku.

Kako i kada uvesti meso?

Dijete se rađa s određenom zalihom željeza koje potom troši i već nakon navršenog 6. mjeseca uputno je uvesti meso kako bi dijete putem njega nastavilo dobivati željezo. Meso se preporučuje uvoditi u dohranu slijedom s predstavnicima drugih namirnica. Ako krenete s povrćem i žitaricama kao prvim izborom u dohrani, postepeno možete uvesti i meso, pogotovo ako imate mogućnost nabavke kvalitetnog mesa iz kontroliranog uzgoja. Ako odaberete perad kao prvi mesni izbor, počnite s tamnijim mesom, poput batka ili zabatka. Nakon toga uvedite mekše crveno meso, poput teletine i janjetine koja može biti jako ukusna za vašeg mališana. Ako je moguće, uvedite i divljač. Važno je da je meso kvalitetnog podrijetla, dobro termički obrađeno i da ga uvodite u dobrim omjerima u kašicama s drugim skupinama namirnica. To je važno i zbog teksture koja meso razlikuje od ostalih namirnica, kako bi ga djeca što bolje i brže prihvatila. Kod nas se za uvođenje mesa tradicionalno nude povrtno-mesne kašice.

Kada uvesti jaja?

Jaja spadaju među alergene. Budući da ne postoji točan datum uvođenja prve namirnice, ne postoji ni točan datum uvođenja jajeta. Interesantno, u nekim zemljama svijeta, upravo je jaje tradicionalno jedna od prvih namirnica dohrane. Ako ste već uveli paletu drugih proizvoda, sezonskog voća i povrća, te ste krenuli s mesom, slobodno krenite i s manjom količinom jajeta. Ako želite još bolje pratiti reakciju djeteta, prvo možete uvesti žumanjak, a potom nakon nekog vremena (npr. tjedan dana) uvedite i bjelanjak, naravno dobro termički obrađeno. To mogu biti i cijela jaja ukuhana u njoke ili knedlice u juhi. Ako dijete nema reakcija, znači da je spremno za redovitiju konzumaciju jaja koje mu može u maloj količini namirnice dati puno energije i hranjivih tvari, pogotovo ako imate mogućnost nabaviti domaća jaja iz kontroliranog uzgoja.

Što je s uvođenjem meda?

Kod nas je tradicionalno ukorijenjen argument kako med treba uvesti zbog jačanja imuniteta. Med je hranjiva ukusna namirnica, međutim prema smjernicama važno je naglasiti da se ne preporučuje uvođenje meda prije prve godine života zbog mikrobiološkog rizika i mogućnosti zaraze bakterijom Clostridium botulinum koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Kada nakon navršene 1. godine uvodite med, pazite na njegovo podrijetlo. Neka bude kontrolirano. Dodatno, nema potrebe za ranijim uvođenjem meda jer se, iako je u pitanju prirodni proizvod, ipak radi o sladilu koje nije neophodan dio svakodnevne dječje prehrane.

Kakve su preporuke u vezi biljnih napitaka, bademovog, kokosovog ili rižinog mlijeka?

Na početku treba naglasiti da se radi o biljnim napitcima koje se popularno nazivaju mlijeko te da oni nisu adekvatna nutritivna zamjena za majčino mlijeko ili mlijeko drugih sisavaca. Biljni napitci mogu biti dobrodošli kako bi se povećala raznolikost u prehrani djeteta ili kao zanimljiv dodatak kašicama, ali pazite da ne budu industrijski zaslađeni te izbjegavajte rižino mlijeko zbog arsena koji mali dječji organizam ne može eliminirati poput odraslog i koje se ni prema smjernicama ne preporučuje uvoditi u dohranu. Majčino mlijeko neka bude broj jedan, nakon toga adaptirano mlijeko, ako dojenje više nije moguće, te nakon godine dana kravlje mlijeko i mlijeko drugih sisavaca u manjoj mjeri (npr. kozje, magareće i dr).

Kako i kada uvesti gluten?

Gluten je već duže vrijeme na »lošem glasu«, a radi se o proteinu koji je sastavni dio određenih žitarica, konkretno pšenice, ječma i raži i njihovih prerađevina (brašna i prehrambenih proizvoda od navedenih žitarica). Jasno je iz navedenog kako je gluten izuzetno prisutan na našem stolu (»kruh naš svagdašnji«).  Nekoć se preporučivalo odgađanje glutena u dohranu, ali prema recentnim smjernicama nema više takvih preporuka. Naprotiv, preporuka je da se gluten uvede kao i ostale alergene namirnice, ne prije 4. mjeseca života.  Ako birate glutenske žitarice, birajte integralne žitarice (rafinirane žitarice osiromašene su nutrijentima). Žitarice koje sadrže gluten, kao i sve alergene namirnice najbolje je prvo uvoditi u jutarnjim satima kako bi se moglo što bolje reagirati kroz dan ako dođe do neželjene reakcije. Kasnije, ako je dijete dobro prihvatilo namirnice koje sadrže gluten, takve žitarice mogu biti dio večernjih kašica prije spavanja, npr. u kombinaciji s majčinim ili adaptiranim mlijekom, vrhnjem ili maslacem. Prema najnovijim istraživanjima Europsko udruženje za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN)dalo je nove smjernice za uvođenje glutena u dohranu. Prema njima gluten može biti uveden u dohranu djeteta u bilo kojem trenutku između 4. mjeseca i godine dana uz preporuku da se ne daju veće količine glutena tijekom prvih tjedana uvođenja glutena i tijekom ranog djetinjstva. Također, smjernice navode da prema najnovijim studijama dojenje tijekom uvođenja glutena ipak ne utječe na smanjenje rizika od razvoja celijakije. Naravno, dojenje se i dalje potiče provoditi tijekom perioda dohrane, pogotovo do 6. mjeseca djetetova života i ako je moguće što duže.  

Kada i kako uvesti egzotične plodove?

Ovo je pitanje koje roditelji često postavljaju, a pritom zaboravljaju da je i banana egzotično voće koje smo u potpunosti udomaćili u prehrani i da je jedno od prvih »voćnih« odabira u dohrani. S egzotičnim voćem koje nije »domaće« u našoj prehrani zaista ne treba žuriti u smislu da ga se među prvim namirnicama uvodi u dohranu, ali kako ste već uveli druge vrste sezonskog i domaćeg voća, nema razloga za odgodu. Plodovi poput avokada, batata i pseudožitarica, poput kvinoje i amaranta, tradicionalno nisu bili na našem stolu, ali danas su u trendu i svakako ih možete uvesti u dohranu svog djeteta. Primjerice, avokado koji je kvalitetna, nutritivno bogata namirnica, puna esencijalnih biljnih masti, može obogatiti voćne i povrtne kašice. Amarant ili kvinoja mogu biti nutritivno bogatija zamjena za uobičajenije griz ili palentu.

Više >
Frutek life!: Najčešća pitanja o dohrani beba
Frutek life!: Najčešća pitanja o dohrani beba
Frutek life!: Najčešća pitanja o dohrani beba