Prvi dojenački obroci
Dojenačko prvo jelo može biti kuhana riža koju skupa s majčinim mlijekom zgnječite u kašicu, gustu kao krem-juha. Riža (dječja kašica od riže bez dodanoga šećera) prilično je neutralna živežna namirnica s malo okusa, pa je zato primjerena za prvi obrok.
Dojenačko prvo jelo može biti kuhana riža koju skupa s majčinim mlijekom zgnječite u kašicu, gustu kao krem-juha. Riža (dječja kašica od riže bez dodanoga šećera) prilično je neutralna živežna namirnica s malo okusa, pa je zato primjerena za prvi obrok. Nakon nekoliko dana možete pokušati s kuhanom i u kašicu zgnječenom mrkvom ili tikvicom kojima u početku dodajete majčino mlijeko i rižu, a kasnije ponudite kao samostalnu povrtnu kašicu. Naravno da treba uvoditi najprije jednu, a tek nakon tjedan dana drugu vrstu povrća. Za treće jelo dojenčetu možete ponuditi kuhan i u kašicu zgnječen krumpir komu u razmaku od nekoliko dana dodajete kuhanu mrkvu, zatim i tikvice, cvjetaču i korabicu.
DOJENAČKE PRVE NAMIRNICE (6+):
Majčinom ili prilagođenom mlijeku dodajte osim riže i kukuruznu kašicu. Smatra se da rana (prije 4. mjeseca) i kasna dohrana (iza 7. mjeseca) sa žitaricama koje sadrže gluten povećava opasnost od celijakije u djece s genetskim nasljeđem. S uvođenjem manjih količina žitarica koje sadrže gluten (pšenica, zob, ...) počinje se dok je dojenče još na majčinome mlijeku (npr. u 6. mjesecu). Majčino mlijeko smanjuje opasnost od razvoja celijakije.
Mliječno-žitne kašice pripremajte djeci do navršene godine dana s majčinim mlijekom ili s prilagođenom mliječnom formulom. Uvođenje većih količina kravljega mlijeka prije navršene prve godine nikako se ne preporučuje. Kravlje je mlijeko vrlo slabi izvor željeza, joda i nekih vitamina, a sadrži previše bjelančevina koje mogu opteretiti dojenčetove bubrege, ima neprimjeren sastav masnoća, previše mliječnoga šećera – laktoze (intolerancija laktoze) i može uzrokovati mikroskopski malena krvarenja u probavnome sustavu ako se uvodi u dobi prije navršenih 9 mjeseci.
U sedmome mjesecu počinje se u dojenačku prehranu dodavati više bjelančevina – u obliku mesa. Bijelo meso peradi i crveno meso zeca ili ždrijebeta i kasnije teletina najbolje su vrste mesa. Meso peradi i zečeva jest zbog kratkih mišićnih vlakana lako probavljivo. Preporučuje se da se konzumira dvaput ili triput tjedno jer u tome je razdoblju meso glavni izvor željeza u prehrani dojenčeta.
Dojenčetu jednom tjedno valja ponuditi i tvrdo kuhan žutanjak (po mogućnosti obogaćen s omega 3), ako u obitelji nisu prisutne alergijske bolesti. Ne preporučuje se uvesti bjelanjak u prehranu dojenčeta prije navršene prve godine života. Ako su u obitelji prisutne alergije, jaje (i žutanjak i bjelanjak) uvodi se nakon navršene prve godine života.
Ribe su važan izvor visokokvalitetnih bjelančevina (esencijalnih aminokiselina), željeza i joda. Morske su ribe odličan izbor i omega-3 masnih kiselina, koje su jako važne za dojenčad, prije svega za razvoj živčanoga sustava. Pregled brojnih najnovijih istraživanja (Complementary eating: A Commentary by the ESPGHAN Commettee on Nutrition; JPGN 46:99-110;2008) pokazao je da uvođenje morskih riba nakon navršenog 6. mjeseca starosti ne smanjuje učestalost alergija u dojene dojenčadi ako nema alergijama opterećene obiteljske anamneze.
Važno je da hranu bogatu bjelančevinama uvodite postupno u malim količinama (30 – 35 g/obroku) da ne opterećujete bubrege.
DOJENAČKE NAMIRNICE (7+ DO 12+):
TEKUĆINA: Dojenče hranjeno isključivo majčinim mlijekom ne treba nikakve dodatne tekućine jer dojenjem se pokriju i potrebe organizma za tekućinom. Uvođenjem i postupnim prelaskom na miješanu prehranu dojenčetu, osim majčinoga mlijeka koji je glavni izvor tekućine, ponudite i dodatnu tekućinu. U umjerenim klimatskim uvjetima trebaju dnevno najmanje 400 ml dodatne tekućine (uz procijenjenih 300 do 600 ml vode/dan koju dobiju iz mlijeka i druge hrane). Tekućinu uvijek nudite poslije obroka. Najbolja je prokuhana voda (u prvoj godini života), kasnije prekuhavanje nije potrebno.
Za dojenčad i malu djecu, čaj se ne preporučuje. Sadrži tanine i druge sastojke koji vežu željezo i druge minerale i tako smanjuju njihovu biološku učinkovitost. Uobičajeno dodavanje šećera povećava mogućnost razvoja karijesa. Šećer u čaju može smanjiti i osjećaj gladi i smanjiti unos obroka. Stoga se ne preporučuje ni uporaba slatkih negaziranih napitaka. Biljni čajevi, kao zeleni ili od kamilice, jednako štetno utječu na apsorpciju željeza kao i drugi čajevi. Treba napomenuti da nema dovoljno znanstvenih podataka o sigurnome korištenju različitih biljaka i biljnih čajeva u prehrani dojenčadi.
DOJENAČKE PRVE NAMIRNICE (6+):
- majčino mlijeko ili prilagođena mliječna formula
- riža, krumpir, kukuruz, zob, pšenica (gluten)
- mrkva, tikvice, cvjetača, korabica
- jabuka, kruška, marelica
- repičino/kukuruzno/sojino i maslinovo ulje
Majčinom ili prilagođenom mlijeku dodajte osim riže i kukuruznu kašicu. Smatra se da rana (prije 4. mjeseca) i kasna dohrana (iza 7. mjeseca) sa žitaricama koje sadrže gluten povećava opasnost od celijakije u djece s genetskim nasljeđem. S uvođenjem manjih količina žitarica koje sadrže gluten (pšenica, zob, ...) počinje se dok je dojenče još na majčinome mlijeku (npr. u 6. mjesecu). Majčino mlijeko smanjuje opasnost od razvoja celijakije.
Mliječno-žitne kašice pripremajte djeci do navršene godine dana s majčinim mlijekom ili s prilagođenom mliječnom formulom. Uvođenje većih količina kravljega mlijeka prije navršene prve godine nikako se ne preporučuje. Kravlje je mlijeko vrlo slabi izvor željeza, joda i nekih vitamina, a sadrži previše bjelančevina koje mogu opteretiti dojenčetove bubrege, ima neprimjeren sastav masnoća, previše mliječnoga šećera – laktoze (intolerancija laktoze) i može uzrokovati mikroskopski malena krvarenja u probavnome sustavu ako se uvodi u dobi prije navršenih 9 mjeseci.
U sedmome mjesecu počinje se u dojenačku prehranu dodavati više bjelančevina – u obliku mesa. Bijelo meso peradi i crveno meso zeca ili ždrijebeta i kasnije teletina najbolje su vrste mesa. Meso peradi i zečeva jest zbog kratkih mišićnih vlakana lako probavljivo. Preporučuje se da se konzumira dvaput ili triput tjedno jer u tome je razdoblju meso glavni izvor željeza u prehrani dojenčeta.
Dojenčetu jednom tjedno valja ponuditi i tvrdo kuhan žutanjak (po mogućnosti obogaćen s omega 3), ako u obitelji nisu prisutne alergijske bolesti. Ne preporučuje se uvesti bjelanjak u prehranu dojenčeta prije navršene prve godine života. Ako su u obitelji prisutne alergije, jaje (i žutanjak i bjelanjak) uvodi se nakon navršene prve godine života.
Ribe su važan izvor visokokvalitetnih bjelančevina (esencijalnih aminokiselina), željeza i joda. Morske su ribe odličan izbor i omega-3 masnih kiselina, koje su jako važne za dojenčad, prije svega za razvoj živčanoga sustava. Pregled brojnih najnovijih istraživanja (Complementary eating: A Commentary by the ESPGHAN Commettee on Nutrition; JPGN 46:99-110;2008) pokazao je da uvođenje morskih riba nakon navršenog 6. mjeseca starosti ne smanjuje učestalost alergija u dojene dojenčadi ako nema alergijama opterećene obiteljske anamneze.
Važno je da hranu bogatu bjelančevinama uvodite postupno u malim količinama (30 – 35 g/obroku) da ne opterećujete bubrege.
DOJENAČKE NAMIRNICE (7+ DO 12+):
- majčino mlijeko ili prilagođena mliječna formula
- riža, krumpir, kukuruz, proso, pšenica, zob...
- jabuka, kruška, marelica, dinja, banana….
- mrkva, tikvice, cvjetača, koleraba…
- repičino, kukuruzno/sojino i maslinovo ulje
- meso peradi, zeca, ždrijebeta
- masne morske ribe, bijela riba, slatkovodne ribe
- povremeno žutanjak
TEKUĆINA: Dojenče hranjeno isključivo majčinim mlijekom ne treba nikakve dodatne tekućine jer dojenjem se pokriju i potrebe organizma za tekućinom. Uvođenjem i postupnim prelaskom na miješanu prehranu dojenčetu, osim majčinoga mlijeka koji je glavni izvor tekućine, ponudite i dodatnu tekućinu. U umjerenim klimatskim uvjetima trebaju dnevno najmanje 400 ml dodatne tekućine (uz procijenjenih 300 do 600 ml vode/dan koju dobiju iz mlijeka i druge hrane). Tekućinu uvijek nudite poslije obroka. Najbolja je prokuhana voda (u prvoj godini života), kasnije prekuhavanje nije potrebno.
Za dojenčad i malu djecu, čaj se ne preporučuje. Sadrži tanine i druge sastojke koji vežu željezo i druge minerale i tako smanjuju njihovu biološku učinkovitost. Uobičajeno dodavanje šećera povećava mogućnost razvoja karijesa. Šećer u čaju može smanjiti i osjećaj gladi i smanjiti unos obroka. Stoga se ne preporučuje ni uporaba slatkih negaziranih napitaka. Biljni čajevi, kao zeleni ili od kamilice, jednako štetno utječu na apsorpciju željeza kao i drugi čajevi. Treba napomenuti da nema dovoljno znanstvenih podataka o sigurnome korištenju različitih biljaka i biljnih čajeva u prehrani dojenčadi.
Galerija slika
